Izdavački poduhvat ovogodišnjeg, 17. po redu „Trga od knjige” u Herceg Novom je knjiga „Ćirilični zapisi na stećcima” dr Gorana Komara koje su objavili izdavači „Štampar Makarije” i Kompanija „Novosti”, odlučio je žiri koji je radio u sastavu prof. dr
Ratko Božović, mr
Đorđe Malavrazić i
Voislav Bulatović. Žiri je dodijelio plakete i za najljepšu knjigu, dječiju knjigu godine i najbolju ediciju.
- Za izdavački poduhvat godine nagrađen je izdavač „Štampar Makarije” i suizdavač Kompanija „Novosti” za knjigu dr
Gorana Komara „Ćirilični zapisi na stećcima”. Najbolja dječja knjiga je „Trema”
Dejana Đonovića, a najljepša monografija je ona posvećena
Radovanu Kragulju, koji je dugi niz godina jedan od iskrenih zaljubljenika i povremeni stanovnik Heceg Novog. Najbolja edicija je „Agora” beogradske Izdavačke kuće „Klio”, koja je svih prethodnih godina prisutna na „Trgu od knjige” – saopštio je mr Malavarazić.
Prije proglašenja najboljih on je na poslednjem programu „Trga od knjige” govorio o knjizi
Zorana Živkovića „Mediteranski svetionik”.
– Primorsko, odnosno mediteransko u srpskoj književnosti, ponajviše se ogleda u tematsko-motivskoj orjentaciji i veoma neposrednom pripovijedanju, kao i stilizovanoj ironiji u gledanju na sam život, svijet i stvari oko sebe. Mediteran je ostvarenje najkraće, ali i suštinske definicije kulture, prema kojoj je ona komunikacija –kazao je mr Malavrazić.
U završnici manifestacije predstavljena je i poslednja knjiga prof. dr
Sonja Tomović Šundić „Njegošev doživljaj godine”.
- Lijepo je podarilo svoje lice svemu čega se dotaklo, kao čisti trag božanskog duh – jedna je od poruka Tomović Šundić koja je publici govorila o svom novom djelu.
Dvije decenije vladarskog rada Petra II Petrovića Njegoša Sonja Tomović Šundić koja ga smatra „najznamenitijom ličnošću južnoslovenskih naroda” uslovno je podijelila na dvije cjeline, prvu u kojoj Njegoš putuje, upoznaje svijet, deceniju u kojoj je hirotonisan, u kojoj pokušava da na politički i istorijski način promišlja sudbinu svoje zemlje, čitav južnoslovenski i prostor Balkana na razmeđu svjetova, istoka i zapada i pokušava da nekako utemelji svoj narod, sačuva vjeru, tradiciju, sve vrijednosti koje su vijekovima činile običajno, pravno, političko i istorijsko naslijeđe Crne Gore. U drugoj deceniji, kada štampa svoju veliku trilogiju (Luča, Gorski vijenac, Lažni car Šćepan Mali) pokazuje je da je kroz svoje pjesništvo izvršio pojmovnu sintezu prostora kome pripada.
Tomović Šundić je podsjetila i da nema, među velikim imenima južnoslovenskog naroda onih koji se nisu bavili Njegošem i njegovim djelom. To je dijelom posljedica činjenice, smatra ona, što Njegoš ima autentičnu estetičku teoriju koja nije nezavisna od njegove etike niti od njegove religije i naravno poezije – uostalom ona tvrdi da je to onaj spoj koji čini genija.
– Njegoš čovjeka, kosmos, svijest i stanja vidi dinamički, a samog čovjeka dualno, kroz njegovo materijalno i duhovno biće – navela je Tomović Šundić i apostrofirala da za Njegoša estetski sklad i ljepota direktno zavisi od pojavljivanja svjetlosti jer temelj lijepog i dobrog ima izvor u svjetlosti. Njenim pojavljivanjem garantuje se estetski i etički sklad.
Autorka je dodala i da joj je cilj bio i da pokaže da je Njegoš bio evropski intelektualac svog doba. Zahvalan Gospodu na darovima, markantnosti i umu Njegoš je u svojim djelima sjedinio duh najbolje svjetske stvaralačke tradicije.
U nastavku pretpostevljene večeri „Trga od knjige” pretstavljen je i roman
Olivere Doklestić „Ljubav i laži ili kuća od kartona”.
Andrijana Nikolić se osvrnuvši se na naslov i slojevitost djela autorke koja se ogleda u 49 poglavlja ove priče ocjenila da „snažna ličnost kakva je Olivera Doklestić, mora dati i snažan tekst”.
Doklestić je istakla je da ova priča nije autobiografska, i potom objasnila kako je roman nastajao i kako je koncipiran. Potvrdila je i ocjenu o slojevitosti ovog štiva podatkom da je ono na neki način i između ostalog pohvala Institutu za biologiju mora gdje je radila. Istakla je i da roman sadrži kao i prethodne njene knjige, brojne društvene i istorijske slojeve koji nadograđuju osnovnu ideju, zatim kazivanje o savremenim muško-ženskim odnosima „u kojima se život piše velikom slovom Ž”, kao i more prema kome autorka ima poseban odnos.
K.Matović
)){kind=small}
